O P G

Brojnim istraivanjima došlo se do zaključka da je čovjek počeo uzgajati orah još na samom početku bavljenja zemljoradnjom, kvalitetnije je plodove sakupljao u šumi te ih zatim sijao na okućnicu. Vjeruje se da se orah prvo počeo uzgajati u Kini, zatim u Japanu i Indiji a nakon toga na obalama sredozemnog mora gdje ga prvo uzgajaju zatim ga preuzimaju Rimljani a oni su ga proširili po čitavoj Europi. Najstariji podatci o uzgoju oraha potiču još iz vremena prije naše ere.

Sve naprednijim poznavanjem kvalitete zemljišta i klime koji su najpogodniji za uzgoj oraha pruza nam se mogućžnost pronalazsk a najboljeg staništa  kako za uzgoj, ras, razvoj a samim time i ekonomičnu proizvodnju. Orah uspjeva na zemljištima različite plodnosti, od plodnih humusom, pjeskovitih, pa do najsiromašnijih skeletnih zemljišta. Najpogodnija tla za podizanje nasada su duboka plodna zemljišta s dobrim vodnim režimom, orah pokazuje osobite zahtjeve prema korijenu stoga je bitno da orahov korijen ima dovoljno zraka u tlu.

Ako su klimatski uvijeti nisu pogodni, orah se i dalje razvija ali njegov uzgoj nije dovoljno ekonomičan jer nema dovoljnog prinosa, ili prinos izostane u potpunosti. Kimu tla  određuju toplina, svjetlost, vlažnost i strujanje zraka. Na temperaturi od 40 - 45° fotosinteza se gotovo prekida, a na plodovima se javljaju spaljene fleke. Orah najbolje uspijeva u vinogradarskoj zoni.

U toplijim krajevima orah redovitije i bolje rađa. Na uspijevanje i rodnost oraha največi utjecaj imaju mrazevi ,a zato manji visoke temperature.

Orah je najotporniji na niske temperature u vremenu zimskog mirovanja te ovisno o fazi razvoja oraha, sama otpornost oraha na mrazeve ovisi od pripremljenosti voćke na zimsko mirovanje ( dali je na vrijeme završila vegetacija, zalihe hranjivih tvari,  i sami uvjetim pod kojima  je obavljeno kaljenmljejne voćke).

Korijen oraha u vrijeme zimskog mirovanja i mrazeva gotovo nikada nema oštečenja od mraza, deblje žile izdrže i do -10°C, pa i niže temperature. Proljetni mraznanosi najveće štete orahu, jer mladi plodovi oraha mogu da izdrže temperaturu samo do - 1°C, a u prvoj fazi rasta do - 2°C, otvoreni muški cvijetovi oko - 3°C. U područjima gdje su česti mrazevi preporučuje se uzgoj oraha sa kraćom vegetacijom, jer je važniji početak vegetacijenaspram samom vremenu cvatnje.

Orah  voli svjetlost, jer se uz pomoć sunčeve svjetlosti procesom fotosinteze u lišću stvara energija potreban za rast i razvoj, zametanje i razvoj plodova. Za fotosintezu je bitna dužina dana, sastav i intenzitet svjetlosti.Upravo zbog neophone potrebe za svjetlosti orah ima razvedenu i rijeđu krošnju, te duge lisne drške kako bi mogao bolje koristiti sunčevu svjetlost. Voda je neophodna za fiziološki i biokemijski proces u tkivima, neophodna je za fotosintezu. Ako je manjak vlage  rast mladica je usporen, oplodnja i zametanje plodova je slabiji.

U nedostatku vlage smanjen je dotok minerala pa su voćke osjetljivije na napade parazita. Prekomjerne količine vode u tlu su štetne jer otežavaju dotok zraka kroz pore i kapilare do korijena, a time i njegovo disanje. Najštetnije su visoke podzemne vode i stajaće vode koje uzrokuju nagomilavanje ugljičnog dioksida i otežava disanje korijena, u takvim slučajevima korijen se slabije razvija, te čak dolazi do sušenja korijena.

Tekuće vode obogaćene kisikom su povoljne , stoga se orah na samim obalama rijeka i potoka odlično razvija. Lagani povjetarc u vrijeme cvatnje je potreban za samo oprašivanje. Na mjestima sa stalnim strujanjem zraka rijeđa su gljivična i druga oboljenja. Olujni vjetrovi popračeni kišom, iskrivljuju mlada orahova stabla, a suhi vjetrovi u vrijeme cvatnje nepovoljno utječu na plod, isušuju zemljište. Orah je svrstam među osjetljivije biljke na zagađenja zraka, stoga je utvrđeno da orah koji je posađen u blizini industrije suši  se i ne može napredovati.

Morfologija se bavi izučavanj organa voćaka - nastanka, građe, funcije i međusobnih odnosa. Orah je višegodišnja drvenasta voćka s više vegetativnih i generativnig organa. Vegetativni organi oraha( korijen, deblo, grana, vegetativni pupoljci, list) u prirodi služe da se njima pomoću njih obavljaju svi životni procesi. Reproduktivni organi (cvijet, sjeme, plod) u prirodi služe za razmnožavanje.

Korijen

Korijen je podzemni organ čija je uloga da iz zemljišta uzima i do debla provodi vodu i u njoj rastvorene mineralne materijale. U prirodnim uvjetima orah ima jako razvijenu sržnu žilu , koja duboko prodire u zemlju, osobito je zbog toga orah pogodan za pošumljavanje i za spriječavanje nastajanja klizišta.

Kod podizanja nasada oraha radi proizvodnje plodova, sadnice oraha moraju imati razgranatu  korijenov sustav, a to se postiže odsjecanjem vrha sjemena koje je proklijalo prije sadnje, skraćivanjem glavne žile kod podloga pred kalemljenje.

Korijen oraha u prvim godinama života, razvija se brže od nadzemnog dijela, postoje istraživanja da orah ima za oko 4,4 puta duži korijen od visine stabla, i kasnije korijen se razvija vše u širinu od krošnje.

Glavni korijen oraha prodire u dubinu do 3 m, ponekad 5, 6, pa i više metara, do koje se dubine rmoze  razviti ovisi od načina razmnožavanja i osobinama zemljišta. U suhom manje plodnom zemljištu korijen oraha prodire znatno dublje nego u plodnom tlu, i umjereno vlažnom zemljištu.

Deblo

Deblo je dio biljke od korijenovog vrata do prvih grana, na njemu se razvija krošnja, kroz deblo  se provodi voda. Deblo oraha predstavlja i kvalitetno drvo u industriji, visoko deblo  i krošnja smanjuju opasnost od mraza. Također ako je krošnja previsoka može imati negativne utjecaje kao što su: slabija ishrana, otežana rezidba, skuplja zaštita i drugo.

Na deblu oraha mogu se javiti i oštećenja od mraza, oštećenja koja se mogu pojaviti smanjuju vijek i umanjuje vrijednost drveta.

Izmrzavaju obično dijelovi stabla s južne ili jugozapadne strane gdje su temperaturne oscilacije  najjače, a šete se mogu umanjiti ili izbjeći ako se pri sadnji kolac za učvršćivanje sadnice zabije s južne strane, a kasnije kada se voćka razvije kolac mozete ukloniti.

Krošnja

Krošnja je nadzemni razgranati dio stabla, a sastoji se od grana različite debljine i starosti. Izgled krošnje ovisi o: nasljednjim osobinama, sorti, bujnost podloge, ishrani i njegovanju voćke, također jedan od uvijeta različitog oblika krošnje je i razmak između biljke ( prilikom sadnje obratite panju da ostavite dovoljan razmak između biljaka).

List oraha je složen, dugačak uglavnom 20-40 cma no nekada moe biti i veći. Mladi listovi oraha su zeleni, a mogu biti manje i više crvenkasti ovisno o sorti., sam proces disanja se obavlja u lišću. Pupoljci oraha mogu biti vegetativni, cvijetni i mješoviti. Orah ima razdvojene plodove, mlade voćke oraha počinju razvijati ženske cvjetove najčešće 1-2 godine ranije nego rese. 

Plod oraha

Plod oraha je koštunica i sastoji se od zelenog omotača, ljuske unutar koje se nalazi sjeme(plod),  plodovi se u unutrašnjosti dobro čuvaju. Ako se pri čuvanj ljuska odvaja po "šavu"t o se smatra nedostatkom sorte.

Površina ljuske običnog oraha nije nikada sasvim glatka, unutrašnjost ljuske je također neravna, ovisno o sorti.

Velika hrapavost ljuske se matra nedostatkom sorte.

Oblik ploda oraha : jajast, okruglas, srcolik, cilindričan itd. Tokom zrenja ploda pregrada odrveni.

Muški cvjetovi oraha su grupirani u resi, njihovom cvjetanju predhodi izduživanje rese, a ženski se cvjetovi začinju u mješovitim pupoljcima, najčešće se prvo obavi resenje, no postoji i obratna situacija, ili da sazrijevaju u isto vrijeme.

Period fiziološkog mirovanja oraha je dug i traje od 50-90 dana, priprema oraha za zimsko mirovanje počinje još u toku vegetacije sa smanjenjem i prestankom porasta, korijen smanjuje aktivnost tako da se smanjuje i proticaj vode i mineralnih materijala u list.

Fenofaze oraha

Fenofaze oraha :

- početak vegetacije-bubrenje i otvaranje pupoljaka,

- listanje,

- resanje,

- cvjetanje ženskih cvjetova,

- zametanje plodova,

- intenzivan porast plodova,

- razvoj cvjetnih pupoljaka,

- zrioba plodova,

- kraj vegetacije

- otpadanje lišća.

Cvjetovi

Muški cvjetovi oraha su grupirani u rese, njihovom cvjetanju predhodi izduživanje rese, a ženski cvjetovi se začinju u mješovitim pupoljcima, najčešće ne sazrijevaju istodobno. Puno cvjetanje muških cvjetova traje 5-7 dana, poneke se rese sporije razvijaju tako da se cvjetnja muških cvjetova na jednoj voćki produžuje i do 15 dana, što ovisi i o vremenskim prilikama, temperature u preiodu pred cvatnju i u toku cvatnje.

Oprašivanje nastupa kada su se razvili ženski cvjetovi,a puno cvjetanje ženskih cvjetova traje nešto duže nego kod muških i to 7-10 dana, oprašivanje se vrši pomoću vjetra, za dobar urod potrebno je da se oplodi najmanje 3/4 ženskih cvjetova.

Da bi se plod potpuno razvio potrebno je proteći 130-150 dana, dok u sortama kraće vegetacije period od oplodnje do zrenja je kraći, ali nije kraći od 110 dana. Količina vode u mladim plodovima je velika- čini čak i preko 80 %, sazrijevanjem plodova količina vode otpada, tako da u vrijeme berbe iznosi 30-45 %. Sušenjem se vlažnost smanjuje, obično se plodovi prodaju pri vlažnosti od 8-12%.

Za uspješnu proizvodnju oraha potrebni su dobri klimatski i zemljišni uvjeti, a za visoke i redovne prinose i dobru kvalitetu plodova izuzetno je važan dobar izbor sorti.

Sorte oraha

Sorte oraha se razlikuju po:
- rodnosti,
- otpornosti na mraz,
- bolesti,
- šetetočine, i
- po kvaliteti plodova.

Za redovne i visoke prinose traba izabrati sorte velike potencijalne rodnosti i kraće vegetacije, tj. sorte koje ne stradaju od ranih jesenjih marazeva, također je bitno da su odabrane sorte što otpornije na prema bolestima i štetočinama, a kvaliteta ploda da je ekstra ili prve klase, te sorte koje će međusobno dobro oprašivati

Razmnožavanje

Orah se može razmnožavati generativno (sjemeno) i vegetativno (kalemljenjem), u naprednim voćarskim zemljama generativno se se dobivaju samo podloge koje se potom kaleme pa se tako sadnice oraha dobivaju kalemljenjem. Često se orah razmnožava sjemenom , i to sa dvije mogućnosti da čovjek odabere plodove matične biljke koja se uzima, ili druga da sjeme odnesu ptice i dr.

Prvi plodovi na sijanim biljkama se mogu očekivati poslje 6-8 godina, a na sadnicama proizvedenim kalemljenjem nakon 2-3 godine, kod biljka izraslih iz sjemena može biti lošiji korjenov sustav, jer je jako izražena glavna žila , a ima malo žilica, zatim poteškoće nakon vađenja iz rasadnika i sadnje na stalno mjesto.

Orah se može sijati i na stalno mjesto to se najčešće radi kod pošumljavanja klizišta, jer je tu cilj da se što dublje razvije korijenov sustav, ato omogućava jaka glavna žila. U ovom slučaju sije se u jesen, i to obično po 3 ploda u preipremljenu jamu na razmaku od 20-30 cm  pa se u jesen naredne godine najbolji sijanac ostavi a ostali izvade, pazeći da se korijenov sustav ne povrijedi. Ako se sadnice oraha proizvode iz sjemena u rasadniku, onda kvalitetne plodove treba u 12 mjesecu postaviti u vlažan pijesak,a u proljeće sandučiće s vlažnim pijeskom i plodovima treba unijeti u topliju prostoriju da bi plodovi naklijali.

Prilikom naklijavanja oraha prvo se razvija korijenak, vrh korijenka treba oštrim nožem odsjeći, time se dobiva razgranat korijenov sistem bez izražene glavne žile, sije se na razmaku od 80- 130 cm između redova, ovisno o načinu obrade i 30 cm između sjemena u redu, na dubini oko 8 cm, plodove pri sjetvi treba postavljati na šav.

Orah se kođer može razmnožavati i vegetativno, njačešće je to kalemljenje. Za kalemljenje se koriste jednogodišnje podloge oraha koje u vremenu kalemljenja, kalemljenje se vrši okulacijom na spavajućih pupoljak, kao podloge za kalemljenje oraha mogu poslužiti sijanci običnog oraha,s ijanci crnog oraha, mandžurskog oraha i dr.

Da bi se proizvelo 1000 prvoklasnih podloga treba posijati 12-15 kg plodova oraha, zemljište treba dobro nagnojiti organskim i mineralnim gnojivom, zaorati na dubinu od 30-35 cm i površinski dobro usitniti tanjuračama. U jesen po opadanju lišća sadnice je najbolje vaditi polugom za vađenje sadnica.

Orah živi 100 god. pa i više,  puni rod planira na 50 godina. Preporučuje se gajenje kasija kao međukulture, također se mogu uzgajati kao međukulture breskva, višnja, šljiva, lijeska, jagoda, ribizli, malina i dr. Orah se dosta uzgaja i po vinogradima, u takvim slučajevima vinova loza je glavna kultura.

Podizanje nasada

Za sadnju oraha zemlju treba pripremiti a to obuhvaća krčenje drvenastih biljaka s terena, vađenje žila i svih drvenih ostataka iz zemljišta, jer se tako umanjuje opasnost od truleži korijena u novom nasadu,treba poravnati teren kako bi se spriječilo zadržavanje vode, ili postaviti odvodne drenaže, zbog toga što orah ne podnosi stajaću vodu. Nakon krčenja i ravnanja po površini se rašire organska i mineralna gnojiva te se zemljište rigola na dubinu oko 80 cm.

Za podizanje nasada oraha najpogodniji su blagi nagibi, vinogradarski tereni uglavnom odgovaraju za orah s kajsijama kao međukulturom. Dobro izabrane sorte oraha su garancija rentabilne proizvodnje, osobito da se vodi briga o podudaranju sazrijevanja muškog i ženskog gemofita,da bise postigla dobra kvaliteta i rodnost, otpornost na bolesti,te prema mrazevima. Ako u toku pripreme zemljišta nije u zemljište unijeto dovoljno stajskog gnoja, stoga ga treba dodati u jame, tada jame moraju biti većih dimenzija, obično se kopaju na dubinu od 50-60 cm. Ako se orah sadi na nepripremljenom zemljištu tada jame trebaju da budu 120 cm u širinu, a u dubinu 60-70 cm, u jamu treba unjeti 20-30 kg stajskog gnoja i 2-3 kg mineralnog gnojiva, ali tako da se vodi računa da ne dođe direktno u dodir sa žilama.

Najbolje je da se orah sadi u jesen jer se tako bolje primaju sadnice i bolji rast u prvoj godini poslje sadnje,uzima se količina sadnica koliko se u roku 1-2 sata može posaditi da se žile ne bi isušile, prije sadnje žile se oštrim nškarama skrate na 20-25 cm, ako to već nije napravljeno u rasadniku, presjek mora biti gladak, prije sadnje potrebno je korijen potopiti u smjesu uemlje i goveđeg gnoja, prvo se oko 10 cm od centra jame i na njenoj južnoj strani pribije kolac uz koji se kasnije sadnica priveže da ju vjetar ne bi oštetio i iskrivio, prilikom stavljanja stajnjaka u jamu 1/3 i pokrije se zemljom kada smo jamu prekrili stajnjakom i zemljom nešto više od polovine stavlja se sadnica u rupu sa sjeverne strane,kada se korijen pokrije slojem od 10-ak cm sadnicu lagano protresti da bi zemlja što bolje popunila prostor oko žila. Nakon toga zemlju oko sadnica nagaziti gumenim čizmama potrebno je dodati još zemlje te ponovno nagaziti.

Potrebno je nositi gumene čizme da se korijen ne bi oštetio, ako je jesen topla i suha zemlja zalije se sa 10 l vode, sadnica se sadi na dubinu na kojoj je bila i u rasdniku, na pjeskovitom zemljištu sadnice se sade 5-10 cm dublje, kajsije se sade kao sadnice oraha ali se njima ne smiju stavljati kolci, u mladim nasadima zemljište oko voćaka se mora redovito obrađivati, za normalan rast i visoke prinose orah se mora gnojiti .

Orah ima velik korijen koji koristi vodu iz dubokog zemljišnog sloja, ali za redovne i visoke prinose u uslovima vinogradarske zone potrebno ga je i navodnjavati.

Rezdiba

Iz ženskih cvjetova oraha poslije oplodnje nastaju plodovi, plodovi se razvijaju samo iz vršnih pupoljaka.

Brojnim istrazivanjemje došlo se do  saznanja da je rezidba oraha veoma bitna, upravo zbog toga se prvih godina orezivanja formira kruna, sadnice se prikraćuju bez obzira dali su sađene u jesen ili u proljeće, visina pkraćivanja ovisi o visini debla koju želimo, ako je veća visina debla smanjuje se uticaj mraza na samu biljku.

Visinu je potrebno odrediti tako da omogući nesmetano prolaženje ispod nje, kako ljudi tako i mehanizacije pri obradi zemljišta. Ako je deblo previsoko to kod voćke utječe na manje ubiranje plodova, kasnije počinju sa oplodnjom, manji prinos. A visina debla od 150 cm smatra se optimalnom, zato se sadnice prikraćuju na visinu 170-180 cm od zemlje.

Rezidba ima veliku važnost u uzgoju oraha, omogućava se razvoj krošnje s čvrstim skeletnim granama i prilično rodnim grančicama koje će dati obilne količine plodova najbolje kvalitete., rezidbom se osigurava uredna rodnost i znatno veći prinos, bitna je i za bujnost stabla, treba izbjegavati jaku i kratku rezidbu kada su stabla oraha bujna.

Muški cvatovi oraha su na prošlogodišnjim grančicama, a ženski na vrhu ljetorasta iz tekuće vegetacije (oni su se zbog pokraćivanja u prošloj godini razvili iz pupa, inaće da ih nismo pokratili ne bi se razvili). Za pravilnu provođenje rezidbe oraha potrebno je poznavati raspored reproduktivnih organa.

Rezidbom tanjih i debljih grana sprijećava se ogoljivanje debljih grana, potrebno je sprijećiti izduživanje grana. Nije potrbno izvođenje rezidbe svake godine, upravo zbog toga što je krošnja oraha rijetka jednogodišnje mladih grana koje su na periferiji krošnje u starijih stabala se ne obrezuju jer su nositelji roda.

Prilikom rezidbe treba voditi računa o presjecima grana, a grane treba prethodno skratitit iznad mjesta gdje će biti pravi presjek, na oko 40-50 cm, granu treba prvo zasjeći s donje strane, a zatim s gornjem. , kut kod skraćivanja donjih grana je najmanji, a vršnih najveći.

Navodnjavanje

Za normalan rast i razvoj biljke, te redovito ubiranje plodova potrebna je dovoljna količina vode u tlu. Voda je potrebna jer se njome prenose u otopljenom obliku mineralne i organske tvari iz tla i lista u druge grane.

Preporučuje se navodnjavanje oraha kao mjera koja pomaže u kvalitetnijem rastu i prinosu oraha, s druge strane navodnjavanjem se kvari struktura tla i zbog toga je potrebno tlo koje se navodnjava gnojiti stajskim gnojivom, organskim gnojivom jer se hranjive tvari ispiru u dublje slojeve tla. Postoje razni načini navodnjavanja a neki od značajnijih i nama poznatijih su: navodnjavanje orošavanjem, kap po kap i površinsko navodnjavanje.

Gnojidba

Gnojidba oraha je vrlo važna agrotehnička mjera, različiti organi oraha troše različite kolićine hranjivih tvari, lišće troši kalij i magnezij, a plodovi fosfor i dušik. Gnojidba pomaže u otpornosti prem mrazu, bolestima i štetnicima, pomaže u ostvarenju bolje kvalitete ploda i dugovjećnosti stabla.

Bitna je informacija da u mladim nasadima oraha najveće su potrebe za dušikom koji se dodaje prije početka vegetacije i krajem svibnja i poćetkom lipnja, količina čistog dušika potrebna za gnojidbu jednog stabla u prvoj godini iznosi 100 g , a svake sljedeće, zaključno s petom količina se povećava dva puta.

Dušik je potreban za zametanje plodova do kraja vegetacije. Potrebno je voditi računa prilikom gnojidbe tla i paziti na količinu primjene mineralnih gnojiva jer ako se dodaju u prevelikim količinama mogu narušiti strukturu tla, naštetiti orahu, dok je preporučljivo uz organsko gnojivo dodati i mineralno gnojivo.

Pojedine bolesti oraha

Crna pjegavost oraha - pojavljuje se na svim zelenim dijelovima oraha; u početku sitne žute pjege a  kasnije nastaju crne pjege.

Siva lisna pjegavost oraha - manifestira se na lišću, plodovima , prvi znaci se mogu prepoznati po karakterističnom obliku pjege različite veličine.

Trulež plodova oraha - uzrokuje na plodu oraha mnogobrojne okrugle pjege, bilo da su sive ili kestenjaste boje, obrubljene zagasito zelenkastom linijom, tkivo plodo izumire i tstavra se trulez. Borba protiv ove bolesti je preventivna i sastoji se u skidanju zaraženih plodova sa stabla i njihovom pravilnom uništavanju.

Rak oraha - obolijevaju deblje grane i stablo koje se suši, najčešće se javlja u rašljama osnovnih grana, na oboljelom mjestu  izlučuje se karakteristična crna tekućina, u početku se na tom mjestu kora ulegne a poslije ispuca. Za razvoj ove bolesti pogoduje duže zadržavanje vode oko i ispod stabla.

Truležnica žila - ova gljiva kroz koru prodire u drvo, na oboljelom stablu lišće žuti, suši se i otpada prije vremena, a suše se i tanje grančice. Preventivna mjera je krčenje oboljelih stabala i nihovo spaljivanje i čišćenje tla zaraženih žila.

Štetnici oraha

Navodimo Vam osnovnije štetnike oraha  

Lisne uši - mogu izazvati oštećenje na listu i mladicama, izlučuju mednu rosu. 

Orahova grinja - napada list oraha.

Berba oraha

Najoptimalnijim vremenom za berbu oraha smatramo kada zeleni omotač kod većine plodova omekša i raspukne se, tako da omogćžava otpadanje plodova bilo da otpadnu sa opnom ili bez nje.

Plodovi koji su rano ubrani mogu imaati određene nedostatke u kvaliteti istog, sadrže manje ulja i njihova je jezgra smežurana. Ulje unutar ploda se formira u posljednjoj fazi sazrijevanja upravo stoga dolazi do neravnomjernoga sazrijevanja plodova, potrebno je plodove brati ili sakupljat unekoliko puta. Odmah nakon berbe potrebno je plodove odvojiti od opne, nakon berbe ako se orasi duze vremena nalaze na vrpi gube lijepu boju, postaja tamna a ujedno s tamnijom bojom smanjuje se i njihova kvaliteta.

Sakupljene plodove treba oprati da bi se sa njih oslobodila opna i sluzava tvar. Plodovi se stavljaju u plitke posude s rešetkastim dnom koje se naslažu jedna na drugu tkako bi se osigurala neometana ventilacija zraka. Sušenje se moe obavljati na propuhu bez direktnog izlaganja suncu, i u industrijskom postrojenju.

Nije preporučljivo izravno izlaganje suncu niti visokim temperaturama jer dolazi do naglog zagrijavanja plodova koji su relativno bogati vodom što uzrokuje širenje i pucanje plodova po šavovima.

Kako bi se  orah u ljusci stavio u promet potrebno je da ispunjava određene karakteristike kvalitete : zdravu, čistu i cijelu ljusku, jezgra teba biti zdrava, zrela, bez stranog mirisa i okusa i dobro ispunjavati ljusku.

U svakoj kategoriji predviđene su tri kvalitete klase :

-  ekstra,

-  I

-  II

Čuvanje i skladištenje

Nakon što obavite berbu ili sakupljanje oraha, potrebno je obratiti panzju na pravilno skladištenje i čuvanje ploda. Preporuka je da se plodove oraha  čuva na temperaturi od oko 4 stupnjeva C, uz relativnu vlažnosti koja se kreće u rasponu 65-70%, pravilno skladišteni orasi mogu se čuvati i do godinu dana.

U kućanstvu je najbolje jezgru čuvati u hladnjaku za zamrzavanje namirnica.

U dalekoj prošlosti uzgoju kupine pridavala se dosta velika pažnja, kako je vrijeme prolazilo stalnim selekcijskim radom  nastale su brojne nove sorte.

Uzgoj kupina još nije postigao osobiti značaj u Hrvatskoj, stoga Vam želimo pruziti smjernice u svezi uzgoja ove vrlo značajne sorte koja rodi već u prvoj godini nakon sadnje, uz visoke prirode.

Ako namjeravate uzgajati kupinu u komercijalne svrha naš savjet je da prije samog podizanja nasada utvrditi otkup istih.

Kupina daje plod koji se koristi u svježem ili prerađenom obliku, ta nalazi široku primjenu kao visoko vrijedna prehrambena namirnica. 

Kupina daje plodove u obliku crnih bobica, koje sadrze veliku količinu vitamina C, najbolje vrijeme za sadnju ove biljke je od ožujka do travnja, nakon sadnje mlade šibe se odrežu na dužinu od oko 30 cm, preporučljivo je malčiranje, potrebno je provoditi redovito orezivanje.

Kupina sadrzi

šećer

voćžne kiseline

organske kiseline

celuloza

vitamine

mineralne tvari

pektin

Prostor za podizanje nasada

Kupina je biljka koja voli tople položaje, divlje sorte kupina su manje osjetljivije prema temperaturnim razlikam, dok plemenite sorte kupine bez bodlje zbog dužeg perioda vegetacije pokazuju osjetljivost na niske temperature.

Izdanci prekriveni snijegom mogu podnijeti niže temperature, osobito je osjetljiva na nagle promjene temperature koje se nerijetko znaju događati u proljeće kada su velika kolebanja temperature.

Brojnim selekcijama dobivene su nove sorte kupina koje za razliku od divljih sorti pokazuju određene zahtjeve s obzirom na klimu i tlo. Prednost za uzgoj kupine dajte prostoru gdje su ljeta prohladna uz dovoljno vlage sa puno sunčanih dana , uz dosta blage  zime (kupina je osjetljiva na olujne i hladne vjetrove).

Napominjemo, kupina nije osobito zahtjevna s obzirom na temperaturu ali ako želite postići maksimum rodnosti prednost dajte prostorima koji nemaju izarazito hladne zime, a ljeta su dovoljno vlažna i prohladna (preporuka je da je količina godišnjih oborina 800mm).

Kupina je biljka koja voli tla bogata humusom, najbolje rezultate uzgoja je postigla na pjeskovito ilovastim  tlima koja su duboka i dobro drenirana, sa slabo kiselom reakcijom.

Ne preporučuje se sadnja kupine na alkalnim, slabo alkalnim i karbonatnim tlima. Stoga svakako obavite analizu tla kako biste postigli najoptimalniji urod.

Priprema tla za sadnju i gustoća sklopa 

Prije sadnje kupine potrebno je dobro pripremiti tlo za sadnju, obavite rahljenje tla na dubinu od oko 60cm, sadnju obavite na humusnim tlima, zatim provedite meliorativnu gnojidbu kako biste tlo obogatili humusom i potrebnim mineralnim tvarima.

Uzgoj kupine se obavlja u obliku žive ograde za koju je potreban naslon od stupova (željeznih, betonski, drveni od hrastovine, bagrema ili kestena), prije primjene stupove tj. dio stupova koji ulazi u tlo i kraći dio iznad tla potrebno je impregnirati ili  nagoriti kako bi se povečala izdrzljivost.  Impregnaciju stupova potrebno je obaviti  barem 30 dana prije postavljanja u tlo.

Visina stupova za sorte uspravnog rasta oko 2,3 m, dok za puzajuće sorte potrebno je da je nešto veći 3,0 m, zatim na stupove postavite pocinčanu zicu.

Ako sadite kupine u obliku žive ograde u velikim nasadima vodite računa da Vam je razmak između redova barem 3,0 m, a u samom redu oko 2,0 m, prilikom sadnje na manjim povrinama možete primjeniti i manje razmake kako bi postigli bolju gustoću sklopa. Svakako vodite računa o bujnosti sorte te njenim zahtjevima prema površini kako biste ostavili dovoljno mjesta za razvoj te dovoljne širine kako bi se neometano obavljala obrada tla oko nasada.

Sorte

Brojnim selekcijama dobivena je brojka od čak 300 sorti kupina,  najzastupljenije su sorte bez bodlji.

Sorte kupina dijelimo na 4 skupine:

» puzajuće sorte

» sorte uspravnog rasta

» sorte sa bodljama

» sorte bez bodlji

Značajnije sorte kupina

Thornless Logan

Thornfree

Darow

Bailey

Eldorado

Smoothstem

Himalaya

Gigante dell Giardino

Ebony king

Thornless Evergreen

Black Satin

Thornless Logan,  vrlo bujna sorta, nema bodlje. Ova sorta je samooplodna i odlkuje se puzajućim rastom izdanaka. Plod      je velik karakteristične tamnocrvene boje, izduzenog oblika, ugodne arome i kiselkastog okusa.

Thornfree,  je vrlo bujna sorta . Sorta ima uspravne izdanke, iz jednogodišnjih izdanaka biljka se grana i donosi obilan rod, kako bi se spriječilo rušenje biljke potreban je naslon. Cvate krajem srpnja i početkom kolovoza. Ova sorta je pokazala osjetljivost na klorozu ako nastupi pomanjkanje željeza i mangana na karbonatnim i alkalnim tlima. Plodovi ove sorte su izduženog oblika i dosta veliki crno-ljubičaste boje. Meso ploda je dosta aromatično, sočno i kiselo, najviše se plodovi ove sorte koriste u industrijskoj preradi, zbog slabe otpornosti sorte na transport.

Darow, ovoj sorti nije potreban naslon zbog čvrstih izdanaka, izdanci su obrasli trnjem. Sorta cvate rano, a dozrijev srednje rano. Preporučuje za uzgoj u kućnom vrtu, značajna je karakteristika da je otporna prem mrazu i suši. Srednje velik plod, čvrstog mesa, kiselkastog okusa i jako dobre kvalitete.

Bailey, je bujna sorta obilnog roda, bujnog i uspravog rasta, moe se oploditi vlastitim polenom. Plod je srednje veličine i dozrijeva srednje rano, odlikuje se svijetlocrnom bojom,mesom srednje čvrstoće, kiselkastog okusa i ugodne arome, preporuka za kućne vrtove.

Eldorado, je srednje bujna  sorta vrlo sočnog dosta velikog  ploda, obilnog roda  koja se može uzgajati bez naslona zbog čvrstih izdanaka. Plod svjetlocrne boje, čvrstog mesa sa slatkim okusom. Sorta nije osjetljiva na mraz, preporuka je za uzgoj ove sorte u voćnjaku i vrtu.

Smoothstem, sorta koja se odlikuje se vrlo dobrom rodnošću i karakterističnim izdancima poluuspravnog rasta bez bodlji, potrebno je postaviti naslon od žice kako ne bi došlo do povijanja. Ova sorta je samooplodna, i cvate dosta kasno. Plod srednje veličine i tamnocrvene boje dozrijeva na početku kolovoza,  karakterističnog je slatkokiselog okusa i dobre čvrstoće. Preporuka je za sadnju ove sorte u toplijim područjima.

Himalaya, sorta koja je samooplodna i odlikuje se velikim bodljama koje se smatraju nedostatkom. Dozrijeva u dužem vremenskom periodu, i preporuka je za sadnju ove sorte u vrtu uz kuću. Plod  je svijetlocrne boje, optimalne veličine i okruglastog oblika, unutrašnjost ploda je mekana i sočna, iznimno ugodne arome i slatko-kiselog okusa.

Gigante dell giardino, sorta čije značajne karakteristike su puzajući rast bez bodlji, dobra kvaliteta ploda. Plod je srednje veličine, crne boje i okruglastog oblika, preporučuje se za sadnju u vrtu uz kuću. 

Ebony king, je srednje rana sorta sa jakim izdancima, cvate relativno rano, samooplodna je. Plod svjetlocrne boje, srednje veličine, slatkog i čvrstog mesa. Ova sorta nalazi primjenu u komercijalnim voćnjacima i u kućnom vrtu.

Thornless evergreen, izdanci ove sorte su jako razgranati i daju obilan rod, ova sorta je dosta zastupljena, polupuzajući rast zahtjeva naslon. Ova sorta se odlikuje zimzelenim grmom, i plodom srednje veličine. Cvate u drugoj polovici svibnja, dok plodovi dozrijevaju krajem kolovoza.

Black satin, odlikuje se  bujnim rastom, samooplodna, i daje veliki rod. Cvate krajem svibnja ili početkom lipnja, a dozrijeva krajem srpnja. Plod ove sorte je ralativno velik, izrazito tamnocrne boje i posebno izduženog oblika, meso ploda je kiselkastog okusa i vrlo dobre kvalitete. Sorta Black satin se dosta uzgaja u kućnim vrtovima kao i u  komercijalnim voćnjacima.