OPG

Za optimalan rast i razvoj voćaka neophodno je voćkama osiguravati dovoljnu količinu hranjiva, naravno uz primjenu prikladne obrade tla.

Sama potreba za hranjivima ovisi prvenstveno o tipu tla na kojemu voćke uzgajama, zatim podneblju, te samoj sorti i njenoj osjetljivosti na nedostatak pojedinog hranjiva.

U tekstu koji slijedi navodimo Vam osnovna hranjiva koja su biljkama neophodna, te utjecaj nedovoljne količine istih ili posljedice koje mogu nastupiti kao rezultat pretjerane prihrane.

Bor

• √ voćkama je potreban u malim količinama
• √ biokatalizator
• √ osigurava veću otpornost biljke prema mrazi i sušama
• √ osigurava veliku fiziološku ulogu u razvitku generativnih organa, ukorjenjivanju reznica, pokretljivost √ hranjiva ( ugljikohidrata, kalcija i dr.) 
• √ vrlo povoljno djeluje na ukorjenjivanje reznica i klijanje peluda
• √ već mala količina bora je dovoljna voćkama, ( ne preporučuju se veće količine)

Simptomi nedostatka bora :

• √ na lišću nedostatk se očituje na način da promjene nastaju na vrhovima lišća  a zatimse šire, 
• √ uslijed nedostatka bora može se pojaviti brončanocrvenkasta nijansa
• √ na plodovima se očituje u obliku plutastih pjega, uz deformiranost plodova, uslijed jačeg nedostatka može nastupiti pucanje plodova

 Napomena:

• • bitno je napomenuti da su simptomi koji nastupaju na voćkama uslijed nedostatka bora slični kao i uslijed nedostatka cinka

Željezo

• √ pruža vrlo važnu ulogu u fizološkim procesim, u voćkama se nalazi u maloj količini
• √ utječe na povećanje otpornosti prema suši i niskim temperaturama
• √ regulira rad fermenata, klorofila, ulja, ugljikohidrata i samu biosintezu, tvorbu bjelančevina
• √ regulira sintezu vitamina i mnoge dr. funcije

Kako se očituje nedostatak željeza u voću:

• √ može seočitovati u obliku kloroze ili žutice koja se pojavljuje na lišću ( u početku zahvaća vršne dijelove krošnje i izbojaka da bi zatim obuhvatila i starije listove
• √ u većine voćaka lišće je žuto do narančasto-žuto, dok kod maline, dunje, kupine i šljiva najprije dolazi do žućenja, a potom do pojave svijetlo-žute boje lišća, tj. do pojave izbljeđivanja lišća dok ,kod sorata bresaka koje posjeduju plodove bijelog mesa na lišću se pojavljujesvijetlo-žuta boja, sortie koje posjeduju žuto meso plodova, lišće primi tamnožutu boju čak do narančasto-žute
• √ uslijed dužeg nedostatka željeza lišće postaje sitniji, poprima smeđu boju na rubovima plojke i otpada, plodovi gube na kakvoći i postaju sitniji
• 
  

Kako postupiti nakon što se pojavi kloroza:

• √ svakako se posavjetujte sa stručnjakom
• √ unošenje u tlo željeznih soli, zelene galice, zakiseljavanjem tla, skladnom gnoojidbom da se uspostavi ravnoteža u hranidbi i dr. mjerama
• • nije preporučljivo u stanju kloroze gnojiti biljke većom kloličonom nedozrelog stajskog gnoja jer se stvara kontraefekat, ako želite provesti gnojidbu tada obvezno koristite samo dobro dozreli stajski gnoj
• • Bitno je napomenuti neke od uzroka pojave kloroze, javlja veća mogućnost oboljenja je na karbonatnim tlimam, zatim tlima alkalične reakcije, na podvodnim tlima, te tlima koja su preobilno gnojena dušićnim, kalijevim gnojivom ili fosforom

Cink

• √ o cinku ovisi aktivnost enzima disanja, smatra se da je biokatalizator u tvorbi klorofila te u tvorbi nekih aminokiselina

Posljedice nedostatka cinka:

• √ dolazi do promjena u fiziološkim procesima biljke
• √ uzrokuje morfološki poremećaj u rastu mladica odnosno izbojaka koji su kraći te imaju kraći razmak između koljenaca (rozetasti rast) i lišća koje je manje i sitnijesa pojavom klorotičnih pjega
• √ uslije nedostatka cinka duže vrijeme može uslijediti sušenje vrhova mladica

Kalcij

• √ koštuničave voćke troše više kalcija od ostalih vrsta voćaka
• √ kalcij služi u formiranju klorofila, kretanju asimilata, te transformiranju ugljikohidrata
• √ doprinosi intenzivnijem rastu korijena, te korijenovih dlačica, povećava se skladišna sposobnost voća a samim time i kvaliteta voća

Posljedice uslijed nedostatka kalcija:

• • mogu nastupiti fiziološke bolesti ploda koje se mogu očitovati u posmeđenju kožice i mesa, gorke i plutaste pjege te druge bolesti koje se mogu pojaviti tijekom skladištenja, ako su voćke gnojene preobilnom količinom dušika i kalijem

Magnezij

• √ magnezij katalizira tvorbu šećera i niz enzimskih procesa, ulazi u sastav biljnog zelenila
• √ prisutan je u svim vegetativnim i generativnim organima

Posljedice uslijed nedostatka magnezija:

• √ uslijed jačeg nedostatka magnezija lišće ostaje sitnije ne razvija se dovoljno i opada prije završetka vegetacije ( prvo opada lišće od osnovice mladaica da bi kasnije otpadalo lišće i s vrhova mladica)
• √ plodovi također ostaju lošije kvalitete a samim time sitniji i ne sadrže dovoljno šećera i arome
• na lišću malina i kupina pjege su žute sa crvenkastom nijansom
• √ kod ostalih vrsta između nervature starijeg lišća javlja se kloroza u obliku pjega koje prvo imaju crvenkastu boju

Mangan

• √ nalazimo ga u tkivima voćaka u vrlo malim količinama
• √ snažan je biokatalizator čitavog niza fizioloških procesa, samim time i tvorbe klorofila
• √ utječe na razvoj reproduktivnih organa, i tvorbu šećera i škroba
• √ topljivost i pristupačnost mangana na kiselim tlima je dovoljno dobra
• √ topljivost managana može biti povećana ako je tlo prekiselo te može nastupiti poremećaj rasta
• √ ako se tlo preobilno gnoji dušikom (N) voćke povećano primaju mangan,česta je pojava kod lijeske koja uslijed prethodno navedenog poremećaja  u toj godini može uzrokovati izostanak diferencijacija cvatova (resa)

Kalij

• √ kalij voćke iz tla uzimaju u velikim količinama
• √ regulira nagomilavanje ugljikohidrata, te osigurava njihovo gibanje u voćkama
• √ doprinosi čvrstoći ploda i boljem koloriranju
• √ na pojedine vrste kalij utječe različito, tako kod koštuničavog voća uslijed dovoljne hranidbe kalijem u plodu se stvara više kiseline (npr. višnja), dok plodovi maslina sadrže više ulja, u kreučke je povećana količina šećera

Posljedice primjene pretjerane količine kalija, ili uslijed nedostatka kalija:

• • prevelika ili nedovoljna količina kalija može dovesti do različitih poremećaja
• uslijed povećanog primanja kalija pojavljuje se fiziološka oboljenja plodova, osobito kod jabuka i krušaka ( gorke pjege, posmeđenje i ploda i dr.), dovodi do slabijeg primanja kalcija, te se može pojaviti na karbonatnim i alkalnim tlima žutica

Fosfor

• √ tijekom vegetacije biljci je potreban fosfor za rast i razvoj generativnih i vegetativnih organa
• mogućnost stvaranja rezervi fosfora, koje u kritičnim trenutcima npr. Uslijed jače suše  podmiruju postojeće potrebe biljke za istim

Nedostatak fosfora:

• √ uslijed nedostatka fosfora dolazi do pojave slabijeg rasta mladica
• √ slabija klijavost peluda i zametanje plodova
• √ usporen je proces otvaranja cvjetnih i lisnih pupova
• √ plodovi nemaju dobru čvrstoću, na lišću se pojavljuju brončane mrlje

Dušik

• √ dušik je neophodna sastavnica tkiva i samih organa voćaka
• √ u lišću, cvjetovim pupovima, plodovima i sjemenkama se nalazi najviše dušika (N)
• √ dušik povoljno djeluje na rast  lišća, mladica, plodova i drugih organa voćaka te u poboljšanju zametanja cvjetnih pupova, uz povećanje fotosinteze
• √ vrlo je bitan za cjelokupan razvoj voćke, samim time na obilnost i kakvoću priroda
• √ voćke u početku vegetacije troše uglavnom rezervni dušik,do kraja svibnja apsorpcije dušika je intenzivnija i traje sve do kraja rujna
• √ veće količina (N) u svibnju doprinosi produženju mladica i tvorbi osnovica rodnih štrljaka
• √ umjerena razina dušika je potrebna za dobar razvoj plodova voćaka
• √ smatra se da je za jabuku idealna dužina jednogodišnjih izbojaka 30-50 cm, a samim time se osigurava osnova za dobru rodnost

Nedostatak dušika uzrokuje:

• √ smanjenje prirasta mladica
• √ smanjeno zametanje cvjetnih pupova
• √ razvoj lišća sitnije veličine
• √ slabiju cvatnju a samim time i oplodnju
• √ povećano opadanje već zametnutih plodova
• √ čitava stabla ostaju slabije razvijena i kržljava
• √ plodovi ostaju sitniji
•  

Prevelika količina dužika uzrokuje:

• √ fiziološko otpadanje lišća
• √ vrlo jak vegetativan rast
• √ razvitak velikih plodova koji se slabije čuvaju u skladištima, te se osjetljiviji na fiziološke bolesti na stablu i tijekom skladištenja plodova ( intenzivnije dišu i brže se smežuraju)
• √ pojava gorkih ili plutastih pjega na plodovima osobito na jabukama i kruškama, uz promjenu boje kožice i mesa